среда, 3. фебруар 2016.

Pčelarstvo za početnike


1. Sa koliko pčelinjih društava, kada i kako započeti?

Osobe koje žele da počnu da se bave pčelarstvom, ne trebaju odmah da nabaljaju veliki broj društava, za početak idealan broj košnica bi trebalo da se kreće od minimum 3 do maksimuk 5 košnica,


Većina mladih pčelara početnika kao što sam i ja bio na početku pre par godina želi da počen sa jednom košnicom, medjutim idealan broj za početak je 3 košnice. Ako se na početku desi da pčelaru 1 društvo strada i smrzne se tokom zime zato što nije uspeo da obezbedi dovoljno količine hrane to je onda gubitak od 100% i kad se to desi većina se odmah razočara i prestaje sa pčelarenjem. Ovako ako imamo više društava, u proleće možemo ta društva da pojačamo sa ishranom i kasnije kad dodje do prirodnog rojevog nagona razrojimo i nadoknadimo gubitak onog smrznutog društva.

Kada smo rešili da se bavimo pčelarstvom, trebamo pre toga da nabavimo i kvalitetne i dobre košnice. Prilikom odabira košnice, moj vam je savet da se prethodno raspitate koje tipove košnica koriste pčelari u vašem kraju. Naime sve košnice su dobre, jer stara izreka kaže da med ne daje košnica nego pčela uspomoć pčelara, medjutim i pored toga postoje košnice koje će ipak dati bolje rezultate u razvoju društva, prinosu meda, prezimljavanju npr u brdsko-planinskim predelima ili ravničarskim predelima u stacionarnim uslovima, zato je najvažnije raspitati se kod pčelara u vašem kraju koje oni preferiraju i kako su im se pokazale.


Pored košnica, neophodno je nabaviti i ostali pribor a to su pčelarsko odelo i to dva komada jer će nam nekad biti potrebna pomoć pomoćnika, zatim dimilica, pčelarski nož i četka su obavezni prilikom rada sa ramovima. Takodje treba obezediti gljivu sušeni trud koji se koristi za zadimljavanje pčela prilikom rada, potreban nam je bušač ramova (mada sam ja lično na početku koristio bušilicu), kalem sa žicom za ožičavanje, satne osnove barem 30-tak komada za početak, treba obezbediti i električni žvrk koji nam služi da žicu utopimo u satne osnove, dimilica na baterije protiv varoe, matična rešetka i pvc hranilica (ova poslednja dva pribora se nabavljaju za svaku košnicu posebno).

Kada smo nabavili košnice, ofarbali ih i nabavili neophodan pribor koji nam je potreban da počnemo da se bavimo pčelarstvom, red je došao na nabavku rojeva. Rojeve možemo nabaviti na dva načina:

1) kupovinom na ramovima 
2) kupovinom paketnih rojeva.

1) Kupovina rojeva na ramovima za početnike je možda najbolja solucija iako je u startu skuplja jer se kreće od 50-60 evra po roju. Medjutim pčelar dobija formiran roj sa mladom obeleženom maticom, izgradjenim saćem i taj roj se neuporedivo brže razvija od paketnog roja. Ovaka roj sadrži 5 potpuno izgradjenih ramova sa pčelama od kojih su tri sa mladim leglom a dva rama su sa hranom.

2) Kupovina paketnog roja je ekonomski najisplativija jer košta oko 25 evra, medjutim ovde mladi pčelar mora biti veoma oprezan i mora da vodi računa jer se ovakav roj mora prihranjivati šećernim sirupom svakodnevno dok pčele ne izgrade satne osnove i mlada matica ne zaleže iste. Ovde je jedina opasnost da prilikom kupove paketnog roje pčelar mora da obrati pažnju da se on formira tokom dana jer su tada po pravilu sve starije pčele na paši a u košnici ostaju mlade pčele od kojih se formira paketni roj. Ovako formiran paketni roj ne može dovesti do toga da u jednom trenutku dodje do burne smene generacija a da se pre toga nisu izlegle mlade pčele što bi se izvesno da se roj formirao od starijih pčela. Paketni roj sasdrži 1,2 kg pčela i mladu oplodjenu maticu u kavezu.


2. Nega i ravoj rojeva

Rojevi se najbolje ravijaju da dobroj nektarsko-polenskoj paši. Medjutim pošto se većina rojeva prodaje i kupuje posle bagremove paše kad na raspolaganju imamo samo tihu livadsku pašu, potrebno je da rojeve redovno prihranjujemo šećernim sirupom, najbolje sa po 300g sirupa svako veče do veće paše (najčešće suncokretove ili lipove paše početkom jula). Trebamo barem dva do tri puta nedeljno pratiti razvoj rojeva podizanjem ramova i njihovim pregledanjem. Ukoliko primetimo da pčele dobro rade i da se razvijaju, potrebno je da dodamo po jedan ram izmedju izgradjenog prvog rama i drugog, tako što ćemo drugi pomeriti na mesto trećeg a na njegovo mesto dodati prazan ram da ga pčele izgrade. I to je to moji dragi pčelari početnici, sada samo treba voditi računa o razvoju košnice i povremeno joj dodavati prazne ramove a na jesen obavezno treba izvršiti tretman protiv varoe. U prvoj godini je moj savet svim mladim pčelarima da se i ako ga bude uzdrže od cedjenja meda i ostave ga pčelama da što više ojačaju za sledeću godinu.

Srećno i medno svim pčelarima početnicima. :)


Malinarstvo za početnike I deo

Malina je posle jagode najznačajnija voćna vrsta. Desertno je voće a plod se može koristiti u svežem ili smrznutom stanju, kao i za različite oblike prerade- sok, sirup, vino,prirodni liker , kompot, slatko džem, marmelada,kandirano voće ,sladoled, malina u prahu i pulpi.
Malina ima više prednosti u odnosu na druge voćke. Lako se razmnožava počinje da rađa u prvoj ili drugoj godini posle sađenja a u trećoj godini dostiže pun rod. Plod dozreva u junu i julu kad na tržištu nema dovoljno svežeg voća. Rizik u proizvodnji maline je manji u odnosu na druge voćne kuture jer joj grad, mraz i vetar ređe pričinjavaju štete. Najveći proizvođač maline je Rusija sa 90110 t, Poljska 37524 t, Čile 35000, SAD 32100 t, Nemačka 28285 t, Mađarska 27277t. U Srbiji se proizvodi 40-60.000 t maline. U našoj zemlji površine pod malinom iznose oko 10.000 ha, s tim da je poslednjih nekoliko godina registrovano povećanje što što govori i činjenica da su 2006 god. ukupne površine iznosile 16.354 ha.
Uglavnom se gaji na manjim seoskim posedima veličine 10 do 30 ari u brdskoplaninskim područjima, gde daje najbolje rezultate. Na tako usitnjenim parcelama proizvodnja se često odvija bez ikakve kontrole, čime se ne obezbedđuju ni minimalni zahtevi u tehnologiji gajenja, a samim tim i zahtevi kupaca koji traže da se poštuje minimum tehnološke discipline. Podizanjem savremenih zasada maline sa inoviranim sortimentom (jednorodne i remontantne sorte krupnog ploda) i savremenijom tehnologijom gajenja, inostranom tržištu će se ponuditi veće količine kvalitetnog stonog voća i plodova za raznovrsnu industrijsku preradu. Istovremeno će se omogućiti bolje i potpunije korišćenje postojećih hladnjača, kao i podizanje novih prerađivačkih kapaciteta.

Hemijski Sastav i Hranljiva Vrednost Maline

Plod šumske divlje maline težak je od 0,9 do 1,7 grama. U plodovima se nalazi 85-88% vode, 12-15 % ukupne suve materije, a 4,1-9,9% otpada na semenku i pokožicu. Težina ploda plemenite maline kreće se 1.7-8,4 g, a neki plodovi su teški i do 12 g. Sadržaj vode u plodovima plemenite maline iznosi 77,4-90,9 %, ukupne suve materije od 9,1 -22,6 %, rastvorljive suve materije 8,0-13,0 % i pepela 0,4-0,8 %. Sadržaj šećera se kreće 3,4-6,9 %, Ukupne kiseline se kreću 0,6-2,6 %. Pektinske materije iznose 0,5-2,8 %, pentozani 2,7 %, taninske i bojene materije 0,1-0,3 %, azotne materije 0,8-1,9 %, vitamin C 12,8-53,2 mg %, a pH 2,95-3,52. Plod maline sadrži i značajne količine aromatičnih materija. U semenu se nalazi 14,6 % masnih materija.

Morfologija Maline

Malina je višegodišnja žbunasta listopadna biljka cvetnica. Kao takva malina sadrži vegetativne i fruktifikacione organe. Vegetativni organi služe održavanju života jedinke i diferencirani su na koren, stablo , list. Fruktifikacioni organi ili organi za razmnožavanje omogućuju opstanak vrste. Tu spadaju cvet, seme i plod.

Koren

Koren je osnovni vegetativni organ maline. Radijalne je simetrije, višegodišnji je i dobro razvijen.Uloga korena maline je mnogostruka. Iz zemljišta usisava vodu i u njoj rastvorene mineralne materije, utvrđuje biljku u zemljištu , služi kao organ za skladištenje organskih materija i za vegetativno razmnožavanje – korenove reznice crvene maline.

Stablo

Stablo je osnovni vegetativni organ maline i radijalne je grade. Na stablu maline listovi su spiralno raspoređeni a u pazuhu listova nalaze se pupoljci. Stablo zajedno sa lišćem gradi izdanak, koji se sastoji od dva dela. Nad zemljom u vazduhu nalazi se aerofilni , fotofilni izdanak koji živi nepotpune dve godine i podzemni geofilni izdanak koji je višegodišnji i bogat je rezervnim hranljivim materijama. U drugoj polvini leta na podzemnim izdancima i na mladim žilama obrazuje se veći broj pupoljaka od kojih nastaju novi mladi izdanci. Ovi izdanci rastu u toku jeseni i zime sve dok se zemljište ne smrzne. Narednog proleća izdanci počinju da izbijaju na površinu u zavisnosti od ostvarenog porasta u prethodnoj godini. Na podzemnom delu izdanaka razvijaju se adventivni korenovi. Izdanci koji do sredine vegetacije ne izbiju na površinu oni uginu.
Poznavanje načina obrazovanja i rastenja izdanaka maline pod zemljom od velike je važnostiza određivanje i prikladnog sistema održavanja zemljišta u rodnim zasadima i zasadim za proizvodnju sadnice.
Nadzemni izdanak živi nepune dve godine, on dostiže punu visinu na kraju prve godine. Mladi jednogodišnji izdanci nose krupne neparno peraste listove sa 3 ili 5 liski.U pazuhu listova jednogodišnjih izdanaka razvij se obično po jedan ili dva a ređe tri pupoljka koji su rasporedeni jedan iznad drugog serijalno. Ako postoje po dva pupoljka gornji su bolje razvijeni i iz njih se razvijaju naredne godine rodne grančice.Donji pupoljci ostaju ne razvijeni i od njih se razvijaju rozete. Pri povredi gornjeg pupoljka pozni mraz onda iz donjeg pupoljka se može razviti rodna grana. Jednogodišnji izdanci maline dostižu dužinu od nekoliko desetina santimetara do preko tri metra. Dužina izdanka zavisi od sorte, fiziloškog stanja biljke, plodnosti zemljišta, meteoroloških prilika i nege. Jednogodišnji izdanak sazreva od osnove ka vrhu. Stoga kod sorata koje su osetljive prema mrazevima i temperaturnim kolebanjima najpre izmrzavaju vrhovi izdanaka.
Dvogodišnji izdanci maline ne obrazuju kambijalni prsten, ne debljaju sekundarno i ne stvaraju godove. U toku druge godine iz bočnih pupoljaka nadzemnog izdanka mogu da se razviju rodne grančice, koje nose cvetove i plodove. Najveći broj i najkrupniji plodovi maline obrazuju se na rodnim grančicama na srednjoj trećini izdanka, a kada na rodnim grančicama donjeg dela vršne trećine izdanaka. Zbog toga rezidbu maline treba podešavati tako da se sačuvaju najveći broj rodnih grančica.
Vršni pupoljci na jednogodišnjem izdanku nekih sorata maline razvijaju se u rodne grančice i donose rod krajem prve vegetacione periode septembar – oktobar tu spadaju lord džordž, krupna dvoredna , septembar . Prema nameni postoje dve vrste izdanaka za zamenu i za razmnožavanje.

List

List je pored korena i stabla osnovni vegetativni organ maline. U listu maline vrši se sinteza organske materije –fotosinteza, razgrađivanje organske materije – disanje i isparavanje vodene pare transpiracija. Listovi postaju od lisnih začetaka, koji se diferenciraju u lisnu osnovu, lisnu dršku i liske. List maline je složen neparno perast i sastoji se od 3 ili 5 jajastih liski. Listovi su na stablu maline raspoređeni spiralno. Neparno perasta građa listova i njihov spiralni raspored omogućavaju malini da potpuno iskoristi raspoložive količine svetlosti za proces fotosinteze.
Cvet maline

Cvet

Obrazovanje cvetnih pupoljaka maline počinje u septembru ili oktobru. Najpre se obrazuje terminalni cvet u cvasti, njegov razvoj je najbrži. Ostali cvetovi formiraju se ka osnovi u vidu nepravilne spirale, a njihov razvoj je sporiji.Cvet maline je  dvopolan hermafroditan.
Sastoji se od čašice, krunice, prašnika i tučkova. Čašica maline sastoji se od pet čašičnih listića zelene boje , krunica ima pet kruničnih listića bele ili ružičaste boje. Prašnika ima mnogo i oni grade prsten oko tučkova. Cvetovi maline su skupljeni u cvasti , cvetanje obično traje 20-25 dana.

Plod

Zbirni plod maline sastoji se iz velikog broja koštunica sakupljenih oko sasušene cvetne lože. Plod maline izgrađen je od 20-160 pojedinačnih koštunica. Svaka koštunica nastaje od po jednog oplodnog listica- karpele. Plod je obično crvene, žute ili crne boje. Izduženog ili loptastog oblika. Ako je oplođenje slabije neke se koštunice ne razvijaju, pa plod može da bude nepravilnog oblika. Sorte čiji se plodovi osipaju ne trebaju se gajiti.Težina ploda plemenite maline iznosi 1,7- 8,4 g, a katkad i do 12 g.

Seme

Razvićem semenog zametka maline posle oplođenja nastaje seme. Ono sadrži opnu ,semenjaču i klicu. Kad seme maline dođe u povoljne uslove ono klija.

Faze U Godišnjem Ciklusu Maline

U životu maline razlikuju se dva doba:
doba aktivnog života ili vegetacije
doba zimskog odmora
Vegetacija traje od trenutka kad se razviju prvi pupoljci maline, pa sve dok ne otpadne lišce u jesen. Ostatak vremena je zimski odmor. U toku godišnjeg ciklusa malina prolazi kroz sledece fenofaze: